Disionáriu

 

Lia (Dalen)

 

Tokodede - Tetun - Ingles

 

 

 

 

 

 

 

 

Hakerek hosi : 

 

Lekede’e Study Group

 

 

 

 

 

Likisá, Abril 2006

 

 

Publika hosi :

 

 

Lekede’e Study Group ( LSG )

Timor Lorosa’e – Nipon Culture Center ( TNCC )

Lisan Besilau Baulelo

Rua 5 de Abril Caimeo – Dato Liquica

Lsg_caimeo@yahoo.com

 

 

 

 

Edisaun ba dala uluk  : Abril 2006

 

 

© Lekede’e Study Group ho NTCC, 2006

 

Direitu ba kriasaun hetan protesaun tomak husi Lei. Labele habarak ou fotokopia livru ne’e, oituan ou barak, se la iha lisensa no końesimentu husi LSG ou TNCC

 

 

 

 

Imprimidu iha Timor Leste hosi

Timor Lorosa’e Nipon Culture Center ( TNCC )

 

 

 

 

 

 

  

1. Lia-Tokodede

 

Lia-Tokodede partensi husi lia austronesia ne’ebé nia hun mai husi abo bei’ala sira ne’ebé mai husi rasa vedo-austroloid. Rasa vedo austroloid katak bei’ala ema Tokodede nian mai husi parte polinesia, ne’ebé halo imigrasaun no tama mai rai Timor iha tempu pra-históriku. Nune’e, lia-Tokodede partensi ba rasa austronesia ne’ebe iha liafuan barak hanesan mos iha parte illa polinesia hanesan ema orijinal Australia-Aborijin, Ambon-Maluku ho ema Papua.

 

Nune’e mos, iha lia seluk iha Timor laran ne’ebé nia hun mai husi austronesia hanesan ho Tokodede mak : Mambae, Tetun, Baikenu, Galole, Kairui ho lia ne’eb’e ema Atauro sira uza : Ressuk ho Rahessuk. Nune’e, bainhira ema koalia lia-Tokodede, ema sei rona liafuan barak mak hanesan ho Tetun, Baikenu, Mambae, Galole, Kairui, Ressuk ho Rahessuk.

 

Porezemplu :

 

Tokodede

Mambae

Tetun

Galole

Baikenu

Sisi

-

-

Sisi

-

Ina

Ina

Inan

-

-

Sai

Sai

-

Sai

-

 

 

Masin

 

Masi`

 

Maibe iha tinan rihun no atus nia laran, liafuan barak mos kahur malu ona ho rasa ne’ebé la partensia ba rasa austronesia. Iha lia-Tokodede rasik mos kahur ona ho liafuan barak husi parte Kemak no Bunak ne’ebe la partensia ba lia austronesia.

 

2. Diferensa liafuan, Letra ho Signifikasaun

 

Ema iha distritu Likisá (Bazartete, Likisá, Maubara), koalia lia-Tokodede hotu, maibe iha diferensia oi-tuan entre Tokodede ema Likisá, Bazartete ho Maubara rasik. Diferensia sira ne’e hanesan : diferensia letra ou liafuan. Porezemplu : Feto iha liafuan Tetun. Tokodede Likisá ho Bazartete dehan Hine maibe Tokodede Maubara hanaran Vine.  Ou bele mos liafuan malirin iha Tetun. Tokodede Bazartete dehan Tupudu maibe Tokodede Likisá ho Maubara hanaran Tukudu. Mudansa ou diferensia ba liafuan sira ne’e akontese tamba  asimilasaun liafuan entre Tokodede ho liafuan seluk hanesan Mambae, Tetun, Bunak ho Kemak iha tinan naruk nia laran liu husi relasaun ne’ebé sira halo. 

 

Porezemplu :

 

Tokodede Bazartete

Tokodede Likisa

Tokodede Maubara

Tetun Dili

Hine

Hine

Vine

Feto

Heta

Heta

Seta

Saída

Tupudu

Tukudu

Tukudu

Malirin

Soa

Soa

Umo

Uma

 

Tokodede Likisá ho Bazartete la hanesan ho Tokodede Maubara iha letra V ho H. Ema Likisá ho Bazartete uza letra H tamba iha liafuan barak hahu ho letra H. Maibe Tokodede Maubara la uza letra H maibe uza letra V. Nune’e iha liafuan barak ne’ebé uza letra H iha Likisá ho Bazartete muda hotu ba letra V iha Tokodede Maubara. Dala ruma mos letra H muda ba letra S maibe nia signifikasaun ba liafuan hanesan. Iha razaun ida hateten katak, mudansa lia fuan ne’e akontese tamba influensa husi liafuan Olandes sira ne’ebé ukun ema Maubara iha tinan atus nia laran.

 

Porezemplu :

 

Tokodede Bazartete – Likisa

Tokodede Maubara

Tetun

Hine

Vine

Feto

Heta

Seta

Saída, nusa

 

 

Iha parte seluk, ita hare mós katak Tokodede Bazartete ladun hanesan oi-tuan ho Tokodede Likisá ho Maubara. Ida ne’e akontense tamba asimilasaun liafuan Mambae ho Tokodede iha tinan atus nia laran. Suku-suku sira iha parte weste ho sul nebe’e baliza ho ema Mambae Manaa ho Mandua, hanesan : Tibar, Ulmera, Hatumasi, Fahilebo, Leorema, Asumanu ho Darulete. Suku-suku sira ne’e fo impaktu makas ba mudansa ou liafuan ne’ebé kahur entre Tokodede ho Mambae.  Iha Mambae Mandua letra P laiha, nune’e liafuan barak ho letra P truka ba F. Ou iha Mambae Manaa ou Mandua hanesan mos Tokodede, letra J laiha, nune’e sira truka letra J ba letra S.

 

Porezemplu :

 

 

Tetun

Mambae Mandua

Mambae Manaa

José (Zuzé)

Susee

Susee

Paun

Faun

Faun

 

Iha mós liafuan Mambae nian ne’ebé uza kahur malu ho liafuan Tokodede. Porezemplu :

 

 

Tokodede (TL, TB, TM)

Mambae

Todede Agora

Ambou

Am`kai

Am`kai / Ambou

Kape

Kafe

Kape / kafe

 

Nune’e, atu ajuda ita kompriende no hatene diak liu tan liafuan Tokodede iha disionáriu ida ne’e, ami hakerek liafuan tomak ho Lia-Tokodede Likisá. Karik liafuan ruma lahanesan iha Lia-Tokodede Bazartete ho Maubara ami sei tau simbolu abrevizaun tb ba (Tokodede Bazartete) no tm ba (Tokodede Maubara) hodi halo distinsaun bá liafuan ho signifika ne’ebé la hanesan ou iha diferensia oi-tuan ho Tokodede Likisá. Nune’e ita bele hatene oin sá liafuan sira ne’e ema uza iha sub distritu tolu ne’e.

 

 

2. Letra

 

Ema Tokodede Likisá ho Bazartete laiha ou la uza letra sira hanesan C, F, J, Q, V, W, X, Y ho Z. Nune’e mos ho Tokodede Maubara.  Maibe Tokodede Maubara la’iha ou la uza letra H hanesan Tokodede Likisá ho Bazartete. Nune’e letra H sira muda hotu ba letra V ou S. Kontrariu ho Tokodede Likisá ho Bazartete ne’ebé la uza letra V hanesan exemplu iha leten.  Tanba sa mak letra sira ne’e laiha ? Letra sira ne’e laiha tamba la iha lia fuan ne’ebé hahu ou uza letra sira ne’e.

 

Likisa ho Bazarte

Maubara

Letra

Exemplu

Letra

Exemplu

A

Ala

A

Ala

B

Bago

B

Bago

C

-

C

-

D

Dale

D

Dale

E

Egor

E

Egor

F

-

F

-

G

Galata

G

Galata

H

Hine

H

-

I

Ibo

I

Ibo

J

-

J

-

K

Kibita

K

Kibita

L

Lelo

L

Lelo

M

Magar

M

Magar

N

Natu

N

Natu

O

Oe

O

Oe

P

Pana

P

Pana

Q

-

Q

-

R

Ra`e

R

Ra`e

S

Sagulu

S

Sagulu

T

Tboo`o

T

Tboo`o

U

Uta

U

Uta

V

-

V

Vine

W

-

W

-

X

-

X

-

Y

-

Y

-

Z

-

Z

-

 

 

3. Lia fuan importa ou kahur

 

Iha mos lia-Tokodede balu ne’ebé kahur tiha ona ou importa hosi liafuan Mambae, Tetun, Melayu ou Portuges. Dala ruma sira uza ho signifika hanesan maibe liafuan la hanesan. Ou liafuan hanesan maibe signifika la hanesan.

 

Tokodede Bazartete

Tokodede Likisa

Tokodede Maubara

Liafuan Importa

Soa

Soa

Umo

Uma (TT)

Soba

Soba

Soa

Baraka (TP)

Kape

Kape

Kape

Kafé (LP)

Kambatik

Kambatik

Kambatik

Kain Batik (LIM)

 

 

4. Liafuan iha Disionáriu ne’e

 

Liafuan hotu ne’ebé hakerek iha Disionáriu ne’e, ami foti husi aprosimasaun liafuan ema Tokodede Likisá. Nune’e ami sei tau símbolu hanesan iha leten (lm, lb, tt, tp, lp ou lim) atu esplika orijinal liafuan ne’e ou baze husi liafuan ne’e baihira iha diferensia ou la hanesan ho liafuan Tokodede Likisá iha Disionáriu ne’e. Bainhira ami la tau símbolu tm, tb iha nia kotuk, ne’e signifika katak liafuan ne’e uza hanesan hotu iha Tokodede Likisá, Maubara ho mós Bazartete. Karik ami hakerek lm, tp, tt, lp ho lim iha liafuan Tokodede nia kotuk, ne’e signifika katak liafuan Tokodede ne’e la orijinal maibe importa ou kahur husi lia fuan seluk hanesan Mambae, Malaiu, Portuges hoTetun Terik.

 

5. Pronome Sira

 

Tokodede

Tetun

Ingles

 

Aa

Hau

I, me

Ko

O

You

Kiti

Ita

We, us

Ro’o

Sira

They

Uu ( hine /mane)

Nia (feto /mane)

She / he

Lapa

Buat

It

 

 

6. Posesivu

 

Tokodede

Tetun

Ingles

 

Aka’u, Ka’u

Hau nian

Mine. My

Ko’o

O nian

Your, yours

Kiti

Ita nian

Our, Ours

Ro’o si’i

Sira nian

Their, them, theirs

Uu ni’i

Nia nian (feto /mane)

His, her

 

 

 

 

 

7. Lia husu ou halo pergunta

 

Tokodede

Tetun

Ingles

 

Seni

Sé 

Who

Heta, seta,

Saidá

What

Pesamane

Hori bainhira

When

Hermane

Iha ne’ebé

Where

Peleheta, pelheta, leheta 

Tamba sá, tansá

Why

Pelemane, pelmane

Halnusa, nusa

How

Se-ni’i

Se-nian

Whose

Iso mane

Ida ne’ebé

Which, which one

 

 

 

 

 

 

 

8. Numeru Sira

 

Tokodede

Tetun

Ingles

 

Iso

Ida

One

Ruu

Rua

Two

Telu

Tolu

Three

Paat

Hat

Four

Lim

Lima

Five

Hohoniso

Nen

Six

Hoho ruu

Hitu

Seven

Hoho telu

Ualu

Eight

Hoho pat

Sia

Nine

Sagulu

Sanulu

Ten

Sagulu gresi iso

Sanulus resin ida

Eleven

Sagulu gresi ruu

Sanulu resin rua

Twelve

Sagulu gresi telo

Sanulu resin tolu

Thirteen

Sagulu gresi paat

Sanulu resin haat

Fourteen

Sagulu gresi lim

Sanulu resin lima

Fiveteen

Sagulu gresi hohoniso

Sanulu resin nen

Sixteen

Sagulu gresi hoho ruu

Sanulu resin hitu

Seventeen

Sagulu gresi hoho telu

Sanulu resin ualu

Eighteen

Sagulu gresi hoho pat

Sanulu resin sia

Nineteen

Sakui ruu

Rua nulu

Twenty

Sakui telu

Tolu nulu

Thirty

Sakui paat

Haat nulu

Fourty

Sakui lim

Lima nulu

Fifty

Sakui hohoniso

Nen nulu

Sixty

Sakui hoho ruu

Hitu nulu

Seventy

Sakui hoho telu

Ualu nulu

Eighty

Sakui hoho paat

Sia nulu

Ninety

Atus iso

Atus ida

A hundred

Atus iso iso

Atus ida ida

A hundred one

Atus iso sagulu gresi ruu

Atus ida sanulu resin rua

A hundred twelve

Atus ruu

Atus rua

Two hundred

Atus lim

Atus lima

Five hundred

Atus hohopat

Atus sia

Nine hundred

Atus hohopat sakui hohopat

Atus sia sia nulu

Nine hundred ninety

Rihun iso

Rihun ida

A thousand

 

 

Tokodede

Tetun

Ingles

 

Kosoe

Dala ida

Once

Kui ruu, kuruu

Dala rua

Twice

Kui telu, kutelu

Dala tolu

Three times

Kui paat, kupaat

Dala haat

Four times

Kui lim, kulim

Dala lima

Five times

Kuhohoniso

Dala nen

Six times

Kuhohoruu

Dala hitu

Seven times

Kuhohotelu

Dala ualu

Eight times

Kuhohopaat

Dala sia

Nine times

Kusagulu

Dala sanulu

Ten times

 

 

9. Distinsaun Séxu

 

Iha lia-Tokodede atu hateten buat ida nia sexu sei uza termu rua. Hine ho mane bainhira ita halo distinsau male ou female ba ema.  Ita sei uza ini  ho am bainhira ita hakarak dalen ba animal. Porezemplu :

 

Hine ho mane uza ba Ema :

 

Ana hine : oan feto. Ita labele dehan Ana ini.

Atu mane : ema mane. Ita labele dehan atu am.

 

Ini ho am uza ba animal :

 

Manu am : manu aman. Ita labele dehan Manu mane

Hahi ini : fahi inan. Ita labele dehan Hahi hine

 

 

10.  Abrevizaun :

 

LM

Liafuan Mambae

LIM

Liafuan Melayu

LP

Liafuan Portuges

TB

Tokodede Bazartete

TL

Tokodede Likisa

TM

Tokodede Maubere

TP

Tetun Prasa

TT

Tetun Terik

 

 

Tokodede  Likisá

Tetun Prasa

Ingles

 

A

 

 

 

Á

Hau

I

Á dara

Hau tuir

I follow,  I agree

Á ka’u

Hau ni’an 

My, mine

Á la

Hau ba

I go

Á’a’

Han

Eat

Á’a’la

Han ba

Pleace eat

Á’ala

Hau hola

I buy

A’e

Bot

Big

Abi

Bin

Older sister, sister

Abokat (lp)

Abokati (lp) 

 

Aer

Aban

Tomorrow

Aer iso

Loron ida

One day

Aer ketemo

Loron tomak

All day

Aer-airu, aeraru

Aban bain rua

Future

Aer-ru

Loron rua

Two days

Aer-telu

Loron tolu

Three days

Age

Hasan ruin

Jaw

Agí

Kleur

Long

Agi-agi

Kleur-kleur

Futher more

Agor

Kahur

Mix

Ahu

Ahu kadesan

Dust

Ai-aer

Loro-loron

Everyday

Aindí !

Lahatene los !

I do not know

Aipil, aer-pil

Bainhira

when

Airu, aer-ruu

Bainrua

Two days later

Airun

Horik bainrua

Two days ago

Aitelu

Baintolu

Three days later

Aitelun

Horik baintolu

Three days ago

Ala

Hola

Buy, Brought

Ala haa

Diskursu dapt

Traditional discourse

Ala hine

Hola feto

Married ( man )

Ala lapar

Hola sasan

Buy something

Ala mane

Hola mane

Married (women)

Ala roo

Hola malu

Married

Ali

Alin

Young Brother

Alu

Alu

Pestle

Am

Aman ( animal )

Male ( animal )

Am’bote

Aman boot

Uncle

Am’kai (lm)

Tiu

Uncle

Am’pa’a, ama pa’a

Aman hakiak

Step father

Ama

Aman

Father

Ama susu (tb)

Aman rasik

Father

Ama’e, Ama a’e

Tiun bot

Oldest uncle

Amaluli, amluli

Banin Mane

Father in low

Ambou

Maun

Old Borther

Ana

Oan

Child

Ana hine

Oan feto

Daughter

Ana mane

Oan mane

Son

Ana pa’a

Oan Hakiak

Step child

Anameó

Labarik meak ( bebe )

Baby

Anana kamasi

Labarik ki’ik

The young child

Anana, anrana

Labaraik

Children

Anananor

Labarik Sira

The children

Ani

Banin

Bee

Ani é

Banin ben

Honey

Api

Ahi

Fire,  flame

Api blará

Ahi klak

Charcoal

Api kahu

Ahi latun

Dusty

Api leo

Ahi lakan

Flame, Light

Api mat

Dapur; ahi matan

Kitchen

Api na’a

Ahi han

Burnted

Askroa

Bibi

Goat

Askroa-At

Bibi atan

Shepherd

Asmeo

Nehek mean bot

Speceis Ant

Asu

Asu

Dog

Asu am

Asu aman

Male dog

Asu ana

Asu oan

Doggy

Asu ini

Asu inan

Female dog

At

Atan

Servant, slave

Ata

Atan

Slave

Atá

Ai ata

The sweetsop fruit

Atá nona

Ai ata nona

Annona fruit, soursop

Ate

Aten

Liver

Ate a’e

Aten boot, hirus

Lung, angry

Atu

Ema

Human, people

Atu selo

Ema seluk

Other people

Atu ubu

Ema

Human being

Atus

Atus

Hundred

Atus iso

Atus ida

A hundred

B

 

 

 

 

 

Kaben nafurin

Saliva

Ba’a Hine

Tia

Ant

Ba’a Mane

Tiu

Uncle

Baba

Babadok

Drum

Bada

Tuda

Throuw

Badu

Faru

Blouse, shirt, clothing

Bagi

Banin

Mother / Father in law 

Bagi hine

Banin Feto 

Mother in law

Bagi Mane

Banin Mane

Father in law

Bago

Beik

Fool, stupid

Bai

Fai

Pound, strike, collision

Bai kede’e

Iha sorin ne’e

Here

Bai knoo’o

Sorin ne’ebá

There

Baka

Nakar

Naughty, mischievous,

Baka

Diuk

Deaf

Bakabiar

Namkari

Disperse, scatter

Bakadudu

Babadok

Traditional tambourine

Bakat

Au ou fatin tau bukaee

 

Water placed created by Bamboo

Bala

Talas

?

Balagu

Lanu

Drunk

Balasi

Monu

Fall down

Balasi koe

Monu ain

Apoligize

Bale

Da’an

Boil

Bale (tb)

Fila modo

Fry, fried

Baná

Manas [ai-manas]

Warm, hot,

Bandera (lp)

Bandeira (lp)

Flag

Banir

Ai nitas

Banir tree

Barani

Brani

 Brave

Basa

Hadak

Setting place made by bamboo

Basa tere (tb)

Hadak leten

Idem

Base

Naksalin

Boilt

Basi

Silu

Break

Bate

Tun [husi rai lolon]

Go down

Bati

Fahe

Divide, share

Baul

Mamar

Soft

Beba

Bebak

 ?

Bebere’e

Lalais

Quickly

Begur

Kurva                 

Muddy,  mud

Bei

Avokala

Great grandfather

Beiana

Bei’ala

Great grantparents

Beku

Apitu (lp)

Wistle

Beku-vaa (tm)

Apitu (lp)

A traditional  whistle creted by bamboo

Benu

Nakonu

Full, loaded, complete

Beru

Fila

Return

Beso

Bosu

Satisfied, sated,

Betá

Sidi

Accidentally bump into

Betu

Tebe

Folklore

Betul

Au

Bamboo

Betul ae

Au Maus

The small bamboo

Betul hui

Au fuik

The big bamboo

Biaba

Goiavas

Guava

Bilimbi

Bilimbi

Star fruit , ridget

Birá

Railakan

Thunderclap

Bira ta

Raikalan ta

Thunderclap

Biria (lp)

Baria (lp)

?

Bise

Less

Torn

Bitar

Dada malu

Draw, pull, draw out,

Biti

Biti

A plaited mat

Bitu’á

Bidu an

 ?

Biu

Lalais

To fast

Biu

Lais

Fast

Biubana

Lalais deit

Very fast

Blasi

Monu

Fall

Ble’e

Hader hela

Unsleep

Blee

Hader

Wake up

Blee rae

Hader rai

Not sleep for all night

Blete

Belar

Flat, level

Bligu

Haluha

Forget

Bloi

Diak

Good, Right, Fine

Bloko

Badak

Short

Bluar

Luan

Broad, wide, width

Bo’a

Koalia

Speak

Bo’a buu  (tm)

Lia, liafuan

Language, word  

Bo’a huu

Lia, liafuan

Language, word 

Boa kla’o

Koalia at

Say s.o bad

Bobar

Bobar

Turn, twist

Boloi

Diak

Good

Bonu

Baku

Strike, blow, bit

Boto

Manulin

Litte bird

Brais

Lakohi

Wish not, want not

Brata

Hotar

Curse, malediction

Bre’a

Molik

Naked

Bree

Iss, dois

Breath, smell

Bree a’e

Iss bot

Asthma

Bree togotu

Iss kotu

Dead

Bregas

Tarutu,  kilat, rai tarutu

Sound,  guns or thunder

Bremu

Hamutuk

Unite, together

Brikat

Makerek

Spot, band, stripe

Bro

Hamrok

Thirsty

Brobas

Bosok

Lie, falsehood

Brobas Kla’o

Bosok ten

Lier

Broe

Dodok

Putrid, rotten

Broé

Bokon

Wet, soaked, moist

Broki

Lakataru

Silkworm

Broté

Nanal telok

 Stammer, stutter.

Brote-á

koalia barak, regador (lp)

Bubblling over, big talk,

Bruaa

Dukur

Sleepy

Bruma

Kiik oan

Small, little

Bua

Hili

Take, colect

Bubu

Bubu

Bloated

Bubu

Dihi Metan bot

Black bee

Buli

Halo at ema ( Fekit )

Black magic

Buni

Subar

Hide

Buni roo

Subar malu

Hide, hidden

Buo

Bua

Betelnut

Burhua

Mangame

Be delirious, rave

Burugut

Tarutu, run fatuk, batar

Sound

Busa

Busa

Cat

Busó

Dadersan

Morning

Buta

Kalan

Night

Buta, Posa

Bobar

twine

Bobar roo

Bobar malu

Deceive s.o

Buti

Mutin

White

Buti mo

Mutin mos

White Cleanness

Butihi

Garida

Wild, firtatious

Butu

Futu

String, cord to tie

 

 

 

D

 

 

 

 

 

Da

Dalan

Road, street

Da gotú

Dalan korta

Path street

Dadí

Diak

Good, fine, kind

Dadíl, (tt)

Gong

Sound of barking

Dae ruku

Lere du’ut

Cut grass

Daga

Hadak

Chopped Bambbo

Dai

Dai

Oar

Daka, Kbaas

Baku, Basa

Beat, slap

Dale (tt)

Dehan

Tell

Dama’at

Odamatan

Door

Damar

Karau lian

Cow sound

Dapu

Bebeik

Often

Dapur

Dapur

Kitchen

Dara

Tuir

Follow

Daru

Sabraka

Orange

Dato

Liurai

King

Datu, sape

Tula

Add, put on

Deda

Hakonu

Fully, full (of), loaded

Deher

Mos

Clear

Dehetu

Funan buras

Flowering

Deka; kali

Ke’e

Digging

Delesu

Naklosu

Appear 

Demi

Hoban

Submerged

Dena (tt)

Dena, sena

Push in

Deri

Hatur

Set up, put

Desi

Liu

More, over

Di’a

Iha

Existing, present

Dihilar

Lakan nabilan

Shine,  flash

Dikal

Bidu [tun sae]

?

Dila

Ai-dila

Papaya

Dilile

Nakduir

Upside-down

Dima

Sisi osan, sisi sasan

Dun, collect o.’s debts

Dima

Temi

Mention, name, call

Dinia

Metin

Strenth

Dinó; uná-ro

Ódiu (lp)

Reverenge, vengeance

Diru

Ai-kadiru

Aikadiru Tree

Disi

Tara

 Drape, hang up

Disi gero

Taru bandu

Traditional law

Dles

Kesi aperta

 Fastening

Do’i

Duir

 Rolling

Dode

Halo at

 Black Magic

Dodo

Suli

Flow, pour,

Dogodai

Nakadoko, mamar

 Brittle

Dohe

Bot, oin bot

 Big, angry  

Dohonar

Abuza (lp)

Abuse  

Dohonut

Oin buis

Shrink face, horrible

Dohora

Halimar

A joke, jest, wisecrack

Doi

Monu

Fall

Doi

Monu

Fall

Dokal

Muta, ema bot

Vomit,  for mature

Doko

Doko

Shaky, wobbly, unsteady

Dole

Dudu tama

Push in

Dolé

Sala

Wrong, sin

Dolode

Foin sae

Young

Doro

Mamar

Soft

Dose

Muda ses

Move out, move in

Doso

Sunu

Burn

Dotu

Tein

Cook

Du

Tun [husi fatin as]

Go down

Dudu

Lakeru

Gourd

Dudu

Dudu

Push

Dueke

Manduku

Frog

Duki

Au dora, fatin tau be 

Bamboo, water placed

Dulur

Belun, kolega, hamaluk

Friend, mate, accompain 

Dumingu (lp)

Dumingu (lp)

Sunday

Duru

Fanu

Waker

Duruda

Tarutu, lian bot : kilat

Explosion, guns sound

Dusu

La simu

Refuse, not receive

 

 

 

 

E

 

 

 

 

 

Ee

Be

Water

Ee bana

Be manas

Water boild

Ee loa

Be mota

River

Ee tukudu, tupudu (tb)

Be malirin

Cold water

Ee u’bu

 

Be nain

 

 

Water soul in traditional believe

 

Ee ulú

Be ulun, be matan]

Upper course river

Egor

Rai henek

Sand

Egor loa

Rai henek mota

River sand

Egor tasi

Rai henek tasi

Sea sand

Ena

Toba

Sleep

Ena hati

Toba fatin

Bed room, bed

Enu

Hemu

Drink

Etá

Tuan

Worn out; decrepit

Etó

Hetan

Find, see

Etó los mat

Hetan ho matan

Eyetness

Etó roo

Hetan malu

Meet

 

 

 

G

 

 

 

 

 

Gadar

Garganta

Throat, larynx

 

Gadar uti

Kakorok talin

 Throat

Gagi

Nata

Chew, masticate

Gahalar

Kadalak

Dry river, small river

Galá

Naran

Name

Galabur

Kahur

Mix

Galagat, Guruku’a

Hakfodak

Startled, shocked

Galata, ka

Katar

Itch

Galu

Ka’ut

Bag, pouch

Ganate

Doko, deut

Shaky, wobbly, unsteady

Ganai

Nakdoko

Shaky, wobbly, unsteady

Ganai-a

Doko an

?

Gani

Sadik

Challenge

Garapa

Kous

Carry on, astraddle

Gari

 

Kaladi

 

 

A term for people in east region of East Timor

Garo

Hakilar

Stream, shout

Gase

Gava (lp)

Praise, commend

Geger,  Agor

 

Su’u, halo sabrauut

 

 

Make in disorder, disorganized 

 

Gelelu

Fila

Return, come back

Gelu

Anin

Wind

Gelu a’e

Anin bot

Storm

Gelu poo

Anin huu

Wind flow 

Gero

Horok, moras, bandu

Decease, prohibiton

Gero tom

Kona horok, kona moras

Infected by decease

Getu

Ku’u

Pick

Geu

Koi

Razor, shaver

Giá

Foer

Dirty, soiled, filthy

Giniu

Tudik

Knife

Ginturu, giniuturu tb/tm

Taha

Short machete, chopping knife

Gior

Kiar

The canari tree

Gis

Gusi

Gums

Glehu

Kumu isin

Massage

Glemor

Lamas

Grope (for food)

Gleur

Lubun

Some, any, few

Glode

 

 

Liman ain mamar

 

 

 

Effeminate or hermaphrodite, powerless

 

Gnitu

Halo at ema

 Black magic

Gnor

Lamas, isin lolon